Tik-tak za TikTok – Dolazi li kraj oglašivačkog giganta koji to još nije?
Vijest o Trampovoj zabrani popularne aplikacije TikTok, kineske kompanije ByteDance, za veoma kratko vrijeme obišla je svijet. Ovaj presedan nije šokirao samo oglašivačku i IT industriju, već je zaplesao po tankoj žici iznad provalije zvane kinesko – američki bilateralni odnosi. Imajmo na umu da je u pitanju događaj koji je uslijedio nedugo nakon što su SAD naložile Kini da zatvori svoj konzulat u Hjustonu, a na što je Kina zaprijetila recipročnim mjerama.
Prvobitna odluka američkog predsjednika je da TikTok aplikaciju zabrani u SAD-u, ukoliko do 15. septembra ne bude prodata američkoj kompaniji. Prema njegovim riječima, ova aplikacija predstavlja prijetnju za nacionalnu bezbjednost, jer je u vlasništvu kineske kompanije.
I pored negiranja takvih navoda od strane tvoraca aplikacije, ali i neposjedovanja dokaza za pomenute tvrdnje, Tramp strahuje da kineska obavještajna služba koristi podatke američkih korisnika. Američki državni sekretar je, prema pisanju CNBC-ja, bez mnogo detalja izjavio da bi Trampove naredbe za TikTok-a i WeChat-a mogle imati mnogo širi obuhvat, odnosno da se ne tiču samo pomenutih, već i drugih aplikacija i njihovih vlasničkih kompanija iz Kine.
Koja god je pozadina ove „afere“, treba imati na umu da će nastavak tehnološkog hladnog rata između SAD-a i Kine svakako imati uticaj na američke predsjedničke izbore koji se održavaju krajem godine, a oko kojih se često vrti čitav svijet. Izgleda da je i Tramp svjestan toga, te je prije nekoliko dana, potpisivanjem nove izvršne naredbe ipak produžio rok za prodaju do 12. novembra. Imajući u vidu da novi rok završava tek nekoliko dana nakon predsjedničkih izbora u Americi, vrlo je vjerovatno da je ovo samo pokušaj smirivanja nezadovoljnih ljubitelja ove platforme, bolje rečeno – glasača.
I francuski CNIL (Nacionalna komisija za informatiku i slobode) pokreće istragu o TikTok-u zbog žalbe nastale još u maju mjesecu, a prisjetimo se da su baš oni, početkom prošle godine kaznili Google sa 50 miliona eura upravo zbog ličnih podataka korisnika. Ali, Tramp očito nema problem sa netransparentnim prikupljanjem i upotrebom ličnih podataka kada su u pitanju Google i ostale američke internet kompanije.
Ne možemo reći da je iznenađujuće da SAD iskorištava koncept „nacionalne bezbjednosti“, dok zanemaruje koncept otvorenog tržišta, ali jedno je sigurno – takvim ponašanjem daju zeleno svjetlo ostalim zemljama da učine istu stvar kada su u pitanju američke kompanije.
Koja je strategija Microsoft-a?
Dok se o zabrani tek polemisalo stigla je informacija kako Microsoft razmatra kupovinu američkog ogranka ByteDance-a. Tramp, naravno, nema ništa protiv prodaje TikTok-a ovom gigantu, ali samo ako američka vlada dobije svoj dio kolača od prodajne cijene.
Poveznica Microsoft-a i TikTok-a počinje još davne 2008. godine kada je osnivač kompanije ByteDance, Žang Jiming, radio za tu vodeću softversku korporaciju. Njegova radna karijera
u Microsoft-u nije dugo potrajala, pošto su mu, kako je naveo, gušili kreativnost.
Stoga se postavlja možda i ključno pitanje – da li je pozadina ove zabrane i kupovine zapravo najnapredniji AI, čiji je tvorac ni manje ni više nego Žang Jiming? Jer, upravo je to ono najzanimljivije kod TikTok-a, a što američke kompanije nemaju. Svakako bi Facebook i Instagram željeli napredniji algoritam koji nije baziran na tome ko su nam prijatelji i šta pratimo, već takav da nas „poznaje“ bolje od nas samih.
Ono što podržava teoriju da Amerikance ne zanima mnogo upotreba podataka korisnika već AI, je i procjena da će u slučaju prodaje prebacivanje samog koda kupcu trajati oko godinu dana, a potom neće postojati nikakva garancija da su svi podaci prebačeni, odnosno izbrisani iz trenutne baze.
Čak i u slučaju kupovine, da li je Microsoft spreman da se upusti u sve što jedna ovakva društvena platforma nosi sa sobom i ima li kapaciteta da se izbori sa svim brigama oko privatnosti i sigurnosti, a tek oko kontrole sadržaja?
U čitavoj priči i Twitter pokušava da nađe svoje mjesto.
Izgleda da su svi sem samog Twitter-a skeptični oko ulaska ove kompanije u „trku“ oko preuzimanja TikTok-a. Iako je njegova tržišna vrijednost tek 29 milijardi, dok je procijenjena vrijednost imovine TikToka 30 milijardi, sporne su i njegove mogućnosti, jer nakon propasti Vine-a, teško je pretpostaviti da li će iko znati da iskoristi potencijal ove platforme.
Trenutno, Oracle može biti jedini ozbiljni konkurent Microsoft-u. Prema najnovijim informacijama ova tehnološka korporacija je u preliminarnim razgovorima sa ByteDance-om i ozbiljno razmatra o kupovini TikTok poslovanja i to ne samo u Americi, već i u Evropi i Indiji. Kako navodi Financial Times, ByteDance trenutno ne pokazuje interesovanje za prodaju imovine van SAD-a, Australije, Kanade i Novog Zelanda, iako je indijski konglomerat Reliance Industries (čiji je vlasnik najbogatiji Indijac Mukesh Ambani), pokazao interesovanje da kupi njegovu imovinu u Indiji.
Bilo kako bilo – ukoliko neka američka kompanija kupi poslovanje TikTok-a u pomenute četiri zemlje, a kineski vlasnici posustanu te pristanu na prodaju i u drugim zemljama, postavlja se pitanje kako će to da izgleda. Odnosno, da li ćemo imati zasebne platforme koje će se suprotstaviti globalizaciji ili ćemo ih moći koristiti svi, samo pod drugačijim pravilima.
Svakako je neizbježno da situacija u SAD-u ima odjek u cijelom svijetu zato što najpopularniji sadržaj na globalnom nivou dolazi upravo iz ove zemlje. A, kada (ako) sa ove platforme ode najveći broj profesionalnih TikTok-era (da, i to je postalo zanimanje), postaje upitan kvalitet i kvantitet sadržaja na aplikaciji.
Dok ByteDance pregovara, Facebook kolo vodi.
Facebook nema potrebu da bude inovativan kraj dobro uhodane prakse „pozajmljivanja“ ideja. Ipak, njihova žeđ da pobijede konkurenciju je rijetko viđena. Nakon bezuspješnog pokušaja da Lasso (video aplikacija koja je bila namijenjena tinejdžerima) kao loš klon zasjeni TikTok, Facebook se svim silama trudi da iskoristi indijsko banovanje ove popularne aplikacije, pa trenutno testira kratki video format predviđen isključivo za pomenuto tržište i opet zasnovan na ByteDance-ovom proizvodu. Vrijeme će pokazati da li će uspjeti uraditi isto što i Snapchat-u, ali kako god bilo, u pitanju je jasno priznanje da TikTok trenutno ima ogromni uticaj na trendove i korisnike društvenih mreža.
Šta to znači za nas?
Ova platforma je relativno nova u BiH, a pored toga previsoke cijene oglašavanja i nedostatak relevantnih podataka o broju i strukturi korisnika su razlog zašto većina izbjegava oglašavanje na TikTok-u.
Ipak, za one koji smatraju da je ova video aplikacija značajna za njihov biznis i planiraju da ulože novac, onda je svakako savjet da prolongiraju strategije koje se tiču TikTok-a, bar do 12. novembra kada bi ovo klupko trebalo početi da se raspetljava.
S druge strane, TikTok je sjajan alat za širenje organskog dosega za podizanje svijesti o brendu. Pored LinkedIn-a (koji je u vlasništvu Microsoft-a), TikTok ima najveće organske rezultate i ne zahtijeva nužno ulaganje u oglašavanje, za razliku od Facebook-a, Instagram-a ili YouTube-a na kojima je nemoguće postići značajnije rezultate bez ogromne doze kreativnosti, rada i ulaganja.
A, dok mi razmišljamo o raspletu događaja i budućnosti trenutno najpopularnije video aplikacije, ByteDance planira da u Irskoj izgradi data centar u vrijednosti od 500 miliona dolara, kako bi imao gdje da smjesti podatke o evropskim korisnicima. Konstantne novosti i unapređenja na platformi ne pokazuju nikakvu zabrinutost tvoraca, što dokazuje i posljednji update: naime, od prošle sedmice korisnici imaju i mogućnost da dodaju naslov na thumbnail svog videa. Civilizacija nezadrživo srlja u progres.
Iako oglašivači i agencije koji dolaze sa našeg, pa i tržišta regiona, na dešavanja na svjetskoj sceni gledaju voajerski – super nam je, ali ne učestvujemo u akciji – svakako da će rat ovih razmjera na polju na kojem se sudaraju tech i advertising svijet (Cambridge Analytica, anyone?) biti do kraja i s velikom pažnjom ispraćen i kod nas. Ako ništa onda bar da sebi i klijentima znamo odgovoriti na pitanje „kome zapravo idu naši TikTok novci“.
Pisala: Gorana Divjak
